Problemi s mentalnim zdravljem predstavljaju rastuću krizu među djecom i tinejdžerima širom Evrope, a stručna podrška kritično nedostaje, navodi se u novom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Prema njihovoj analizi, čak jedan od sedam Evropljana mlađih od 20 godina suočava se s problemom mentalnog zdravlja, što je porast za trećinu u posljednjih 15 godina, piše Euronews.

Djevojčice posebno pogođene

Podaci su posebno zabrinjavajući za djevojčice - jedna od četiri u dobi od 15 do 19 godina prijavljuje probleme s mentalnim zdravljem. Rastućoj zabrinutosti posljednjih godina doprinijeli su brojni faktori, a izvještaj kao potencijalne pokretače navodi socijalnu izolaciju, pandemiju COVID-19, aktualne geopolitičke sukobe i socioekonomsku nestabilnost.

Analiza je pokazala i velike razlike među državama. Tinejdžeri na Farskim ostrvima, Islandu i u Danskoj imaju najviše mentalno blagostanje, dok su se na dnu skale našli mladi u Ukrajini, na Kipru i u Poljskoj.

Nedostatak stručne podrške

Izvještaj SZO-a naglašava kako je pristup profesionalnoj podršci i dalje velik problem širom kontinenta. Otprilike četvrtina evropskih zemalja nema organizovane usluge za mentalno zdravlje mladih u zajednici, dok jedna od pet zemalja nema ni uspostavljene namjenske politike za mentalno zdravlje.

"Ovaj izvještaj je poziv na buđenje", rekao je dr. João Breda, stručnjak za sigurnost pacijenata i kvalitet zdravstvene zaštite pri SZO.

"Svako dijete i mlada osoba ima pravo na podršku mentalnom zdravlju i visokokvalitetnu zaštitu", dodao je.

Poziv na hitnu akciju

Riječ je o prvom izvještaju koje sveobuhvatno prikuplja podatke o mentalnom zdravlju djece i mladih u evropskoj regiji SZO, koja obuhvata 53 zemlje Evrope i centralne Azije. U njemu se ističe hitna potreba za adekvatnom ličnoj njegi, posebno u vrijeme kada se mladi za emocionalnu podršku sve više oslanjaju na chatbotove s vještačkom inteligencijom (AI) poput ChatGPT-a, što ponekad dovodi do tragičnih ishoda.

SZO je zbog toga pozvao zemlje da preduzmu hitne korake za poboljšanje mentalnog zdravlja mladih, uključujući veća ulaganja u usluge mentalnog zdravlja te preoblikovanje programa kako bi učinkovitije odgovarali njihovim potrebama.

"Djelujući sada, zemlje mogu izgraditi otporne sisteme koji pomažu sljedećim generacijama da napreduju", zaključio je Breda.