Na globalnom nivou bilježi se porast oboljelih od karcinoma prostate i testisa. U Bosni i Hercegovini postoje konkretne brojke koje pokazuju da ove bolesti nisu „nešto što se ne događa kod nas“.

Piše: Jasmin Alić, dr med., specijalista urologije

Primjerice, na godišnjem nivou, od karcinoma prostate na 100.000 stanovnika bilježi se 15 smrtnih ishoda, uz 1,4 miliona novih slučajeva obolijevanja.

Iako rjeđi, karcinom testisa je bolest posebno značajna za mlađe muškarce u dobnoj skupini od 15 do 40 godina, koja, ako se pravovremeno otkrije, ima odličnu stopu izlječenja. Na globalnom nivou zabilježeno je oko 75 hiljada novih slučajeva godišnje, a u našoj zemlji 3 do 4 slučaja na 100 hiljada ljudi.

Movember je poznat po brkovima, ali njegova misija nadilazi tu simboliku. To je poziv na akciju usmjeren na poboljšanje prevencije raka prostate, raka testisa i mentalnih bolesti, posebno suicidalne depresije. Ovaj pokret nastoji razbiti šutnju koja često okružuje razgovore o tim temama među muškarcima. Cilj je jasan: produžiti život i poboljšati njegov kvalitet kroz prevenciju, otvorenu komunikaciju i zajedničku brigu.

Odgađanje pregleda – zašto muškarci čekaju?
Jedan od najčešćih problema u svakodnevnoj praksi je odgađanje pregleda, jer muškarci najčešće posjećuju urologa tek kada simptomi postanu izraženi i značajno naruše kvalitet života. Razlozi su različiti: strah, stid, svjesno ili nesvjesno umanjivanje problema, neinformiranost ili jednostavno nedostatak svjesnosti o važnosti redovnih pregleda. Također, mnogi muškarci prolongiraju posjetu ljekaru zbog ukorijenjene predrasude da je briga o zdravlju slabost. Često se može čuti: „Nemam problem, zašto bih išao na pregled?“ ili „Nemam nikakvih tegoba, nema ni potrebe za pregledom.“ No, upravo taj pristup može biti opasan, a njegova promjena napraviti razliku.

Uloga urologa
Urolog, u ovom kontekstu, ne završava samo na medicinskoj brizi – njegova uloga ima i važnu psihološku i društvenu dimenziju. Kao ljekar s kojim pacijent direktno komunicira o osjetljivim temama poput potencije, plodnosti, seksualnosti, karcinoma prostate ili testisa, urolog često postaje prva stručna osoba koja ruši barijere. Kroz otvoren, nenametljiv i profesionalan pristup, razgovor o „intimnim“ temama postaje dio redovne brige o zdravlju, smanjujući strah od pregleda, uz objašnjenje postupaka, rizika i koristi.

Urolog može ohrabriti muškarce da govore o svojim tegobama i strahovima, uzimajući u obzir neodvojivost fizičkog i psihičkog zdravlja. Ovakav pristup afirmira kulturu preventivnih pregleda i šalje poruku da je briga o sebi čin snage, a ne slabosti. U tom smislu, urolog je mnogo više od „specijaliste za prostatu“ – postaje saveznik u mijenjanju muške zdravstvene kulture, a Movember pruža platformu da se ta promjena jasno vidi i živi.

Učestalost, razvoj bolesti i klinička slika
Razvoj bolesti ovisi o vrsti, prirodi i individualnim karakteristikama pacijenta. Rak prostate se često razvija sporo i mogu proći godine prije nego što izazove simptome. Simptomi su ponekad nespecifični, a bolest može ostati neprepoznata. Rutinski pregled može otkriti povišen PSA, a palpacijom prostate tvrdi čvorić. Napredovanjem bolesti, javljaju se otežano, bolno i učestalo mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura, krv u mokraći ili sjemenoj tekućini, bolna ejakulacija i impotencija, a ponekad i bol u kostima karlice ili kičme kao znak uznapredovale bolesti.

Rak testisa je često brzo napredujući tumor. Razvoj od prvih malignih ćelija do primjetne mase u testisu može trajati nekoliko mjeseci. Prvi znak je najčešće bezbolna masa ili otvrdnuće testisa. Bol je prisutan u manjem broju slučajeva, a metastaze se mogu javiti rano ako se bolest ne otkrije na vrijeme. Samopregled i rana reakcija su ključni.

Koliko često treba ići na preglede?
Godišnji pregled se preporučuje svim muškarcima starijim od 50 godina. Ako postoji obolijevanje bliskog srodnika, preporuka je i ranije, već sa 45 godina. Rizik je 2,5 puta veći ako je otac ili brat bolovao od raka prostate, a još veći ako su srodnici bili mlađi od 60 godina ili ih je bilo više.

Pregled uključuje analizu urina, određivanje PSA iz krvi i rektalni pregled, a često i ultrazvučni pregled. Za mlađe muškarce bez rizičnih faktora, pregled na svake dvije godine je dovoljan. Za rak testisa nema specifičnih preventivnih preporuka, ali samopregled je važan najmanje jednom mjesečno, a sumnjive promjene zahtijevaju posjetu urologu.

Prevencija
Prevencija je bolja i svrsishodnija od liječenja. Održavanje zdravlja muškaraca obuhvata medicinske i psihološko-socijalne mjere kroz „5 stubova muškog zdravlja“:

Pregledaj se! Redovni pregledi su ključ prevencije.

Kreći se! Tjelesna aktivnost pozitivno utiče na metabolizam, imunitet, hormonski balans i raspoloženje.

Jedi pametno! Uravnotežena prehrana, vlakna, vitamini, antioksidansi, hidracija i ograničen unos alkohola pomažu zdravlju prostate i mokraćnog sistema.

Ne ignoriši simptome! Tijelo šalje signale, a muškarci ih često ignorišu. Reagovati na vrijeme je ključno.

Govori o problemima! Rušenje tabua o muškom zdravlju, razgovor o fizičkim, seksualnim i emocionalnim problemima – imperativ preventivne brige.

Apel za sve muškarce
Ne čekajte simptome! Posjetite svog urologa, poradite na prevenciji, edukujte se i uključite se aktivno u brigu o svom zdravlju. Odlazak na pregled nije znak slabosti, već znak odgovornosti prema sebi i bližnjima.

„Brke“ iz Hemofarma pozivaju vas da zakažete i obavite preventivni pregled u najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Posjeta ljekaru je ključni korak u očuvanju zdravlja, a vrijeme uloženo u brigu o sebi najbolja je investicija za budućnost.